Na mestu nekadasnje Beogradske mesne industrije (BIM) „Slavija”, koja je 2001. godine otišla u stečaj, nastala je današnja Fabrika. Njeni zidovi podsećaju na nekadašnje industrijske dane ovog dela Beograda, a danas odslikavaju paralelne realnosti u kojima Srbija i dalje zivi.

Deo Beograda kod Pančevačkog mosta u kome se nalazi „Fabrika“ još od 19. veka bio je namenjen razvoju industrije. Pre  123 godine, u oktobru 1895.,  grupa trgovaca je na ovom mestu osnovala modernu klanicu iz koje je prugom, prema Evropi, tada putovao glavni srpski izvozni proizvod – svinjsko mesto.   Uskoro su pored glavne zgrade nikli i obori, hladnjača, radnički stanovi i drugi pomoćni objekti. Graditelj kompleksa je bio Miloš Savčić, čuveni industrijalac, inženjer, predratni ministar građevine i gradonačelnik Beograda. Pre Drugog svetskog rata je bio na 11. mestu u Evropi po bogatstvu.  Zapošljavao je 50.000 ljudi.

Nakon ovakvog procvata, ovu industrijsku zonu Beograda će tokom 20. veka pratiti stalne promene. Fabrika je tako često menjala vlasnike – državne i privatne, bila je razarana, dograđivana, proširivana i deljena. U vremenu tranzicije, ovaj prostor je, kao i u mnogim drugim istočnoevropskim zemljama, dugo živeo svoj alternativni život, skrajnut, pomalo zapušten i zanimljiv uglavnom muzičarima, fotografima, slikarima, i drugim umetnicima.

Fabrika je obnovljena 2015. godine, ali ne više kao fabrička hala već kao multi-funkcionalni prostor za konferencije, umetničke događaje i noćni provod.  Ta transformacija je udahnula nov i drugačiji život u stare zidove. Kroz različite događaje koji se održavaju u prostoru Fabrika, nekadašnja uspešna privredna zona, a zatim relikt tranzicije, ponovo je doživela procvat.  Nadamo se da Fabrika nije samo priča o prošlosti već i metafora srpske ekonomije koja je i tema ove naše konfernecije.